GOLUB PEĆINAR (Columba L. livia)
Ovdje bih vam kao uzgajivač divljih golubova i grlica iznio neke podatke vezane za divljeg goluba pećinara (Columba livia).
Pećinar je praotac domaćih golubova i kao takav oduvijek me je fascinirao. On je uz goluba grivnjaša i dupljaša jedini iskonsko divlji golub na našim prostorima. Sve tri vrste sam proučavao u prirodi i volio bih ta saznanja podijeliti sa vama. Grivnjaše sam proučavao i promatrao na i u okolici Bilogore , dupljaše na Papuku , a golubove pećinare na Paklenici i njenoj okolici.
Također sam imao prilike u više navrata goluba pećinara promatrati u privatnom zoološkom vrtu kod gospodina Bizika.
Golub pećinar (Columba livia) najradije živi u toplijim podnebljima , a obitava u neposrednoj blizini klisura i stijenja. Često ga se može pronaći u blizini vode na nepristupačnim mjestima stjenovitih predjela.
Ovaj golub obitava u južnoj Europi,Iranu ,Siriji ,Maloj Aziji,Izraelu.obali sjeverne Afrike, obalama sredozemnog mora, kao i na ograncima Himalaje.
Prema podacima od goluba pećinara su nastale domaće pasmine golubova , te je kao takav od posebnog značaja za golubarstvo uopće.
Noć se spušta na krajolik gdje prebivaju pećinari:
Foto:Tihomil Mrkša
Kod goluba pećinara su nam poznate više podvrsta ,a neke od njih su:
Dominalna C.livia livia, C. l. atlanti,C. l. butleri, C. l. canariensis, C. l. dakhlae, C. l. gaddi, C. l. gymnocycla, C. l. intermedia, C. l. lividior,C. l. neglecta,C. l. nigricans, C. l. palaestinae, C. l. schimperi, C. l. targia..
Ima više naučnih dokaza da je domaći golub nastao upravo od pećinara. Meni najzanimljiviji eksperiment je od Darvina s kojim je dokazano da je domaći golub nastao upravo od pećinara. Darvin koji je bio poznat i cijenjen poznavaoca prirode je upario ukrasnog , domaćeg goluba galebića i gušana. Daljnjim parenjima dobivenih potomaka na način da je međusobno pario one primjerke koji najmanje liče na golubića i gušana , a sve više liče na pećinara već je za svega osam godina dobio identičnog goluba – goluba pećinara.
Zora! Dan se tek budi na mjestu koje preleću golubovi pećinari u potrazi za hranom:
Foto:Tihomil Mrkša
Golub pećinar je meni prekrasna ptica pretežito obojena mutno plavim i škriljasto plavim perjem. Posebno se ističe perje na vratu i dijelu prsiju koje se presijava metalik bojama purpurnog do plavo zelenog, metalnog sjaja. Prepoznatljiv je i po dvije crno obojene trake na krilima koje su jasno odvojene jedna od druge. Također ima i crnu traku na perju repa koja čini završni rub svakog pojedinog pera u repu. Dužina repa je oko deset centimetara , dok je sveukupna dužina goluba oko trideset dva do trideset četiri centimetara. Da je ovaj golub odličan letač govori i činjenica da mu je raspon krila oko šezdeset tri centimetara što na njegovu veličinu nije zanemariva dužina. Sam golub nije naročito težak , a težina mu iznosi oko 330 grama , što također pridonosi njegovim letnim osobinama.
Ženka se uvelike ne razlikuje od mužjaka pećinara osim po nešto manjem tijelu i manje intenzivnoj boji i sjaju perja.
Foto: Tihomil Mrkša - Copyright© 2009.
Što se tiče ponašanja ovog goluba on mene uvelike podsjeća na goluba uličara od kojeg se neznatno razlikuje. Ipak kada sam vidio let goluba pećinara između klisura velike i male Paklenice tek tada sam shvatio koliko je ovaj divlji golub hitar , brz i okretan kako u letu tako i na zemlji. Promatrao sam ga i nedaleko od planinskog masiva gdje naoko bezbrižno sakuplja sjemenje na zemljištu koje je netom navezeno. Ipak nisam mu mogao priči bliže od sedamdesetak metara , a svaki put kada bi pokupio pokoje sjeme s tla uzbuđeno i oprezno bi se uspravljao obazrivo osmatrajuči okolinu. Uglavnom sam ih vidio u dalekom ili visokom pojedinačnom preletu , a samo jednom u malom jatu od nekoliko jedinki. Podaci govore da ovi golubovi inače postižu u letu brzinu i od sto kilometara na sat.
Foto:Tihomil Mrkša - Copyright© 2009.
Ishrana goluba pećinara se poglavito sastoji od razno raznih korovskih sjemenki , a samo iznimno i nekim kultiviranim žitaricama.
Golub pećinar se gnijezdi na kamenim stijenama koje tvore razne špilje , kao i na napuštenim, starim zdanjima. Rijetko se gnijezdi na drveću , a to je primijećeno samo kod nas na Jadranu i u sjevernoj Africi.
Ženka snese do dva jajeta na kojima sijede šesnaest do osamnaest dana. Ovi golubovi su jedno-ženci što znači da žive u parovima. Mladunci su im čućavci.
Tekst napisao:
Mrkša Tihomil - uzgajivač egzotičnih golubova i grlica
Portal 
